Službeni glasnik BiH, broj 40/26
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 33. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 27. novembra 2025. godine, i na 31. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 14. maja 2026. godine, usvojila je
ZAKON
O ZAŠTITI POSLOVNE TAJNE KAO PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
DIO PRVI - UVODNE ODREDBE
Član 1.
(Predmet Zakona)
(1) Ovim zakonom uređuju se pretpostavke pravne zaštite i pravila postupka za zaštitu poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva (u daljnjem tekstu: poslovna tajna) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja.
(2) Ovim zakonom obavlja se usklađivanje s Direktivom (EU) 2016/943 Evropskog parlamenta i Vijeća od 8. juna 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva (know-how) i poslovnih informacija (poslovnih tajni) protiv njihovog neovlaštenog pribavljanja i Direktivom 2004/48 od 29. aprila 2004. o provođenju prava intelektualnog vlasništva.
(3) Odredbe direktiva iz stava (2) ovog člana navode se isključivo u svrhu praćenja i informiranja o preuzimanju pravne tečevine Evropske unije u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).
Član 2.
(Upotreba izraza u muškom i ženskom rodu)
Riječi koje su radi preglednosti u ovom zakonu navedene u jednom rodu bez diskriminacije se odnose i na muški i na ženski rod.
Član 3.
(Značenje izraza)
(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
a) poslovnom tajnom smatraju se informacije koje ispunjavaju sljedeće uslove:
1) predstavljaju tajnu jer nisu u cjelini ili u pogledu strukture i skupa njihovih sastavnih dijelova općepoznate ili lako dostupne licima koja u okviru svojih aktivnosti uobičajeno dolaze u kontakt s takvom vrstom informacija,
2) imaju komercijalnu vrijednost jer predstavljaju tajnu,
3) lice koje ih zakonito kontrolira je u datim okolnostima preduzelo razumne mjere kako bi sačuvalo njihovu tajnost;
b) nosilac poslovne tajne je fizičko ili pravno lice pod čijom je zakonitom kontrolom poslovna tajna;
c) povredilac poslovne tajne je fizičko ili pravno lice koje je nezakonito pribavilo, koristilo ili otkrilo poslovnu tajnu;
d) lice za koje se sumnja da je povrijedilo poslovnu tajnu je fizičko ili pravno lice za koje se sumnja da je nezakonito pribavilo, koristilo ili otkrilo poslovnu tajnu;
e) roba kojom je počinjena povreda je roba čiji su dizajn, karakteristike, način funkcioniranja, postupak proizvodnje ili način stavljanja u promet u značajnoj mjeri ostvareni zahvaljujući poslovnoj tajni koja je nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena;
f) mjesno nadležan je sud u čijoj je stvarnoj nadležnosti zaštita industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva.
(2) Informacije iz stava (1) tačka a) ovog člana obuhvataju, između ostalog, znanje i iskustvo i tehnološke informacije.
(3) Razumnim mjerama za očuvanje tajnosti informacija iz stava (1) tačka a) alineja 3) ovog člana smatraju se, između ostalog, izrada internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu lica i njihovim pravima i obavezama prilikom rukovanja poslovnom tajnom, mjere fizičke ili elektronske zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom, označavanje dokumenata oznakom "poslovna tajna" ili sličnom oznakom koja upućuje na to da je riječ o poslovnoj tajni, ograničavanje pristupa prostorijama i datotekama u kojima se nalaze informacije koje se smatraju poslovnom tajnom ili zaključivanje ugovora o povjerljivosti odnosno neotkrivanju povjerljivih informacija s licima koja potencijalno mogu doći u posjed poslovne tajne, uključujući zaposlene, poslovne partnere, vanjske saradnike i konsultante odnosno potpisivanje izjava navedenih lica o povjerljivosti ili neotkrivanju povjerljivih informacija.
Član 4.
(Primjena drugih propisa)
(1) U postupcima građanskopravne zaštite poslovne tajne i postupcima po prijedlogu za određivanje privremene mjere i prijedlogu za određivanje osiguranja dokaza na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak i zakona kojim se uređuje izvršni postupak, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Na pitanja u vezi s naknadom štete prouzrokovane nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne, a koja ovim zakonom nisu posebno uređena, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obavezni odnosi.
DIO DRUGI - PRIBAVLJANJE, KORIŠTENJE I OTKRIVANJE POSLOVNE TAJNE
Član 5.
(Zakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovne tajne)
(1) Pribavljanje poslovne tajne smatra se zakonitim ako je poslovna tajna pribavljena na jedan od sljedećih načina:
a) nezavisnim otkrićem ili stvaranjem;
b) posmatranjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je učinjen dostupnim javnosti ili koji je zakonito u posjedu pribavioca informacije (reverzibilni inženjering) koji nije vezan pravno važećom obavezom da ograniči pribavljanje poslovne tajne ili koji nije vezan pravno važećom obavezom zabrane vršenja reverzibilnog inženjeringa;
c) ostvarivanjem prava zaposlenih ili predstavnika zaposlenih na informiranje i konsultiranje u skladu s posebnim propisima;
d) drugom radnjom koja je u okolnostima konkretnog slučaja u skladu s dobrim poslovnim običajima.
(2) Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se zakonitim u mjeri u kojoj je zahtijevano ili dopušteno posebnim propisima.
Član 6.
(Nezakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovne tajne)
(1) Pribavljanje poslovne tajne bez saglasnosti nosioca poslovne tajne smatra se nezakonitim ako je učinjeno na sljedeći način:
a) neovlaštenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih datoteka koji su pod zakonitom kontrolom nosioca poslovne tajne, a sadrže poslovnu tajnu, ili se poslovna tajna iz njih može izvesti, ili
b) drugim postupanjem za koje se, u datim okolnostima, smatra da je u suprotnosti s dobrim poslovnim običajima.
(2) Korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim ako ga bez saglasnosti nosioca poslovne tajne vrši lice za koje se ustanovi da je:
a) poslovnu tajnu pribavilo nezakonito;
b) prekršilo sporazum o povjerljivosti ili drugu obavezu koja se odnosi na zabranu otkrivanja poslovne tajne;
c) prekršilo ugovornu ili drugu obavezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne.
(3) Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i ako je lice u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znalo ili je u datim okolnostima moralo znati da je poslovna tajna pribavljena direktno ili indirektno od drugog lica koje je poslovnu tajnu nezakonito koristilo ili otkrilo u smislu stava (2) ovog člana.
(4) Nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatra se i proizvodnja, nuđenje ili stavljanje u promet robe kojom je počinjena povreda odnosno uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom se čini povreda u svrhe proizvodnje, nuđenja ili stavljanja robe u promet, ako je lice koje je obavljalo navedene aktivnosti znalo ili je u datim okolnostima moralo znati da je poslovna tajna korištena nezakonito u smislu stava (2) ovog člana.
DIO TREĆI - GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
Član 7.
(Tužba zbog povrede poslovne tajne)
(1) U slučaju povrede poslovne tajne, nosilac poslovne tajne može kod nadležnog suda tužbom zahtijevati:
a) utvrđivanje povrede;
b) prestanak povrede ili, u zavisnosti od slučaja, zabranu korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;
c) zabranu proizvodnje, nuđenja, stavljanja u promet ili korištenja robe kojom je počinjena povreda, odnosno zabranu uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda u svrhe proizvodnje, nuđenja, stavljanja u promet ili korištenja robe;
d) određivanje odgovarajućih mjera koje se odnose na robu kojom je počinjena povreda, koje obuhvataju povlačenje takve robe s tržišta, uklanjanje s robe svojstava koja je čine robom kojom je počinjena povreda poslovne tajne ili uništenje robe kojom je počinjena povreda, odnosno ako je to opravdano, njeno povlačenje s tržišta, pod uslovom da se povlačenjem robe ne ugrožava zaštita poslovne tajne na koju se tužba odnosi;
e) uništavanje u cjelini ili djelimično dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih dokumenata koji sadrže poslovnu tajnu ili koji sami predstavljaju poslovnu tajnu ili, ako je primjereno, predaju tih dokumenata, predmeta, materijala, supstanci ili elektronskih dokumenata u cjelini ili djelimično tužiocu.
(2) Protiv lica čije neovlašteno preduzimanje određene radnje predstavlja neposrednu prijetnju da će nezakonito pribaviti, koristiti ili otkriti poslovnu tajnu, nosilac poslovne tajne može tužbom zahtijevati prestanak preduzimanja te radnje i zabranu nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne.
(3) Tužbeni zahtjevi iz st. (1) i (2) ovog člana mogu se podnijeti i protiv posrednika koji pruža usluge koje treće lice koristi u radnjama kojima nezakonito pribavlja, koristi ili otkriva poslovnu tajnu, odnosno čije preduzimanje predstavlja neposrednu prijetnju za nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne.
(4) Kada tužilac traži da se s tržišta povuče roba kojom je izvršena povreda, on može zahtijevati da se roba preda nosiocu poslovne tajne ili dobrotvornim organizacijama.
(5) Mjere iz stava (1) tač. d) i e) ovog člana obavljaju se o trošku povredioca poslovne tajne, osim ako sud odredi drugačije.
(6) Osim nosioca poslovne tajne, tužbu iz st. (1) i (2) ovog člana može podnijeti i sticalac licence ako je za to ovlašten na osnovu ugovora ili zakona.
Član 8.
(Rok za podnošenje tužbe)
(1) Tužba zbog povrede poslovne tajne može se podnijeti u roku od godinu dana od dana kada je tužilac saznao za povredu i lice za koje se sumnja da je povrijedilo poslovnu tajnu, a najkasnije u roku od tri godine od dana učinjene povrede ili od dana posljednje učinjene povrede ako se povreda vrši kontinuirano.
(2) Postupak po tužbi iz stava (1) ovog člana je hitan.
Član 9.
(Odlučivanje o tužbenim zahtjevima)
(1) Prilikom odlučivanja o tužbenim zahtjevima iz člana 7. ovog zakona sud će paziti da naložene mjere budu u srazmjeri s prirodom i intenzitetom povrede, pri čemu vodi računa o posebnim okolnostima slučaja, koje mogu uključivati:
a) vrijednost i druge karakteristične osobine poslovne tajne;
b) mjere preduzete radi zaštite poslovne tajne;
c) ponašanje lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;
d) posljedice nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;
e) opravdane interese stranaka i posljedice čije bi usvajanje ili odbijanje tužbenog zahtjeva moglo imati na njih;
f) opravdane interese trećih lica;
g) javni interes;
h) zaštitu osnovnih prava.
(2) Ako sud ograniči trajanje mjera naloženih na osnovu tužbenih zahtjeva iz člana 7. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona, to trajanje mora biti dovoljno za uklanjanje svake trgovinske ili privredne prednosti koju bi treće lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu moglo ostvariti nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.
(3) Mjere naložene na osnovu tužbenih zahtjeva iz člana 7. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona ukinut će se, na zahtjev lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu, ako informacije na koje se tužbeni zahtjevi odnose više ne ispunjavaju uslove iz člana 3. stav (1) tačka a) ovog zakona, iz razloga za koje lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu nije neposredno ili posredno odgovorno.
(4) Sud može na zahtjev lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu, vodeći računa o okolnostima slučaja, umjesto mjera naloženih na osnovu tužbenih zahtjeva iz člana 7. ovog zakona, naložiti plaćanje novčane naknade oštećenoj stranci, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu u trenutku korištenja ili otkrivanja poslovne tajne nije znalo niti je u datim okolnostima moralo znati da je poslovna tajna pribavljena od drugog lica koje je poslovnu tajnu nezakonito koristilo ili otkrilo;
b) izvršavanjem mjera iz člana 7. ovog zakona bi se nanijela nesrazmjerna šteta licu koje je povrijedilo poslovnu tajnu.
(5) Ako umjesto mjera naloženih na osnovu tužbenih zahtjeva iz člana 7. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona sud dosudi plaćanje novčane naknade, ona ne smije premašiti iznos naknade koju bi lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu platilo da je zakonito koristilo poslovnu tajnu za period u kojem korištenje poslovne tajne nije bilo dozvoljeno.
Član 10.
(Naknada štete)
(1) Protiv lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu, a koje je znalo ili je moralo znati da učestvuje u nezakonitom pribavljanju, korištenju ili otkrivanju poslovne tajne, nosilac poslovne tajne odnosno sticalac licence može tužbom zahtijevati naknadu štete u skladu s ovim zakonom i prema općim pravilima o naknadi štete.
(2) Prilikom određivanja visine naknade štete sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, kao što su negativne ekonomske posljedice koje je pretrpio nosilac poslovne tajne, odnosno sticalac licence, koje obuhvataju običnu štetu, izmaklu korist i korist koju je povredom poslovne tajne ostvarilo lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu.
(3) Ako sud ne može utvrditi visinu naknade štete u skladu sa stavom (2) ovog člana, uzet će u obzir visinu naknade koju bi lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu platilo za zakonito korištenje poslovne tajne.
Član 11.
(Objavljivanje presude)
(1) Nosilac poslovne tajne može tužbom zahtijevati da pravosnažna presuda kojom su u cjelini ili djelimično prihvaćeni tužbeni zahtjevi iz čl. 7. i 10. ovog zakona bude objavljena u cjelini ili djelimično u sredstvima javnog informiranja o trošku tuženog.
(2) Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, u granicama tužbenog zahtjeva će odrediti da se objavi izreka i dio presude iz kojeg je vidljivo kakva je povreda učinjena.
(3) Prilikom donošenja odluke da li će odrediti mjeru objavljivanja presude i procjenjivanja njene srazmjere prema učinjenoj povredi sud uzima u obzir vrijednost poslovne tajne, postupanje lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, posljedice nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne i vjerovatnoću da će lice koje je povrijedilo poslovnu tajnu ponovo nezakonito koristiti ili otkriti poslovnu tajnu. Sud također uzima u obzir da li informacije o licu koje je povrijedilo poslovnu tajnu sadrže podatke o ličnosti fizičkog lica i da li bi objavljivanje takvih informacija bilo opravdano, posebno imajući u vidu moguću štetu koju bi objavljivanje moglo prouzrokovati za privatnost i ugled tog fizičkog lica.
(4) Objavljivanje presude, u smislu ovog člana, mora biti učinjeno na način da se očuva povjerljivost poslovne tajne u skladu s članom 20. ovog zakona.
Član 12.
(Privremene mjere)
(1) Na prijedlog nosioca poslovne tajne koji učini vjerovatnim da poslovna tajna postoji, da je on nosilac poslovne tajne i da je došlo ili će doći do nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, sud može odrediti privremenu mjeru:
a) prestanka ili zabrane korištenja ili otkrivanja poslovne tajne;
b) zabrane proizvodnje, nuđenja, stavljanja u promet ili korištenja robe kojom je počinjena povreda odnosno zabranu uvoza, izvoza ili skladištenja robe kojom je počinjena povreda u svrhe proizvodnje, nuđenja, stavljanja u promet ili korištenja robe;
c) oduzimanja robe za koju se sumnja da je njom počinjena povreda, uključujući i uvezenu robu, kako bi se spriječilo njeno stavljanje u promet i njen promet.
(2) Umjesto određivanja mjera iz stava (1) ovog člana, sud može dozvoliti licu za koje se sumnja da je povrijedilo poslovnu tajnu da nastavi da koristi poslovnu tajnu pod uslovom da položi garanciju radi osiguranja naknade štete nosiocu poslovne tajne. Polaganjem garancije ne ostvaruje se pravo na otkrivanje poslovne tajne.
(3) Prilikom odlučivanja o prijedlogu za određivanje privremene mjere, sud uzima u obzir i posebne okolnosti slučaja iz člana 9. stav (1) ovog zakona.
(4) Privremenu mjeru prestanka ili zabrane korištenja ili otkrivanja poslovne tajne sud može odrediti i protiv posrednika čije usluge koriste treća lica da bi nezakonito pribavila, koristila ili otkrila poslovnu tajnu.
(5) Na prijedlog nosioca poslovne tajne koji učini vjerovatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju djelatnosti, radi pribavljanja privredne ili ekonomske koristi, kao i da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremene mjere iz stava (1) ovog člana sud može odrediti i:
a) zapljenu pokretnih i nepokretnih stvari lica protiv kojeg se predlaže određivanje privremene mjere;
b) zabranu isplate novčanih sredstava s računa lica protiv kojeg se predlaže određivanje privremene mjere.
(6) Radi određivanja privremene mjere iz stava (5) ovog člana, sud može naložiti dostavljanje bankarskih, finansijskih, poslovnih ili drugih dokumenata i podataka ili naložiti da se omogući pristup tim dokumentima i podacima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti navedenih podataka.
(7) Lice kojem je određena privremena mjera zabrane iz stava (1) tač. a) i b) i stava (5) tačka b) ovog člana odnosno kojem je dat nalog iz stava (6) ovog člana, a koje ne postupi po zabrani odnosno nalogu, kaznit će se u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje izvršni postupak.
(8) Sud može odrediti privremenu mjeru odmah po prijemu prijedloga za određivanje privremene mjere i bez prethodnog izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odgađanja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu.
(9) Rješenje kojim je određena privremena mjera, u slučaju iz stava (8) ovog člana, dostavit će se strankama u postupku bez odgađanja, a najkasnije po provođenju mjere.
Član 13.
(Ukidanje privremene mjere i naknada štete)
(1) Ako je privremena mjera određena prije pokretanja parničnog postupka, tužba za pokretanje postupka zbog povrede poslovne tajne mora se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja o određivanju privremene mjere.
(2) Ako tužba zbog povrede poslovne tajne ne bude podnesena u roku iz stava (1) ovog člana, sud će na prijedlog lica protiv kojeg je privremena mjera određena obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
(3) Ako je privremena mjera određena bez izjašnjenja protivne stranke u slučaju iz člana 12. stava (8) ovog zakona, sud će u razumnom roku omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o privremenoj mjeri, nakon čega može obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ili izmijeniti određenu mjeru.
(4) Ako postupak bude obustavljen i provedene radnje budu ukinute u skladu sa st. (2) i (3) ovog člana, ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena ili da nije postojala ozbiljna prijetnja da će pravo biti povrijeđeno, lice protiv kojeg je određena privremena mjera ima pravo na naknadu štete koja mu je nanesena privremenom mjerom.
(5) Sud može uslovljavati određivanje privremene mjere polaganjem odgovarajuće garancije kao sredstva osiguranja za štetu koja bi licu protiv kojeg se privremena mjera predlaže mogla biti nanesena određivanjem i provođenjem privremene mjere.
Član 14.
(Pribavljanje dokaza)
(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na isprave ili druge dokaze koji su određeni ili odredivi i tvrdi da se oni nalaze u posjedu druge stranke ili trećeg lica ili su im dostupni, sud će ta lica pozvati da u određenom roku podnesu isprave odnosno dokaze, pod uslovom da povjerljive informacije budu zaštićene.
(2) U prijedlogu za pribavljanje dokaza stranka mora učiniti vjerovatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili trećeg lica, odnosno da su im dostupni.
(3) Pod uslovima iz stava (1) ovog člana, u slučaju da je pravo povrijeđeno u obavljanju privredne djelatnosti, sud će, na prijedlog stranke koja se poziva na dokaze koji su u posjedu druge stranke ili trećeg lica ili su im dostupni, pozvati drugu stranku ili treće lice da dostavi bankarske, finansijske i poslovne dokumente koji su u njihovom posjedu ili koji su im dostupni, pod uslovom da povjerljive informacije budu zaštićene.
Član 15.
(Osiguranje dokaza)
(1) Na prijedlog nosioca poslovne tajne koji učini vjerovatnim da poslovna tajna postoji, da je on nosilac poslovne tajne i da je došlo ili će doći do nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, sud može u toku, kao i prije pokretanja parničnog postupka, odrediti osiguranje dokaza, pod uslovom da povjerljive informacije budu zaštićene.
(2) Osiguranjem dokaza, u smislu stava (1) ovog člana, smatra se:
a) uzimanje detaljnog opisa predmeta kojima se povređuje poslovna tajna, s uzimanjem ili bez uzimanja uzoraka tih predmeta;
b) oduzimanje predmeta ili dijela predmeta kojim se povređuje poslovna tajna, a ako je to opravdano, i oduzimanje dokumenata, materijala i predmeta (pribor, alat) pretežno upotrijebljenih u stvaranju ili stavljanju u promet predmeta kojima se povređuje poslovna tajna;
c) pregled prostorija, vozila, knjiga, dokumenata i baza podataka;
d) ispitivanje svjedoka i sudskih vještaka.
(3) Kada je osiguranje dokaza određeno prije pokretanja parničnog postupka, tužba zbog povrede poslovne tajne mora se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.
(4) Licu od kojeg se dokazi prikupljaju sudsko rješenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavlja se u trenutku prikupljanja dokaza, a odsutnom licu se dostavlja u skladu s članom 18. ovog zakona.
Član 16.
(Postupak za osiguranje dokaza)
(1) Sud može odrediti osiguranje dokaza odmah po prijemu prijedloga za osiguranje dokaza i bez izjašnjenja protivne stranke, a naročito ako postoji opasnost da zbog odgađanja predlagač pretrpi nenadoknadivu štetu, ili da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano.
(2) Rješenje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, u slučaju iz stava (1) ovog člana, dostavit će se strankama u postupku bez odgađanja.
(3) Ako tužba zbog povrede poslovne tajne ne bude podnesena u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, sud će na prijedlog lica od kojeg se dokazi pribavljaju obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.
(4) Ako je osiguranje dokaza određeno bez izjašnjenja protivne stranke, sud će u razumnom roku, ne dužem od dva mjeseca, omogućiti toj stranci da se izjasni o rješenju kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, nakon čega može obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, ili da izmijeni određeno osiguranje dokaza.
(5) Ako postupak bude obustavljen i provedene radnje budu ukinute, ili ako sud utvrdi da povreda prava nije učinjena, ili da nije postojala ozbiljna prijetnja da će pravo biti povrijeđeno, stranka protiv koje je određeno osiguranje dokaza ima pravo na naknadu štete koja joj je nanesena osiguranjem dokaza.
(6) Sud može uslovljavati usvajanje prijedloga za osiguranje dokaza polaganjem odgovarajuće garancije kao sredstva osiguranja za štetu koja bi protivnoj stranci mogla biti nanesena osiguranjem dokaza.
Član 17.
(Obaveza pružanja informacija)
(1) Sud može, na opravdan i obrazložen zahtjev lica čije je pravo povrijeđeno, naložiti licu koje je povrijedilo poslovnu tajnu da pruži informacije o trećim licima koja su učestvovala u povredi poslovne tajne i o njihovim distributivnim kanalima, ili da preda dokumente koji su u vezi s povredom poslovne tajne.
(2) Osim lica koje je povrijedilo poslovnu tajnu, pružanje informacija i predaju dokumenata iz stava (1) ovog člana sud može naložiti i licu:
a) kod kojeg je pronađena roba kojom se u obavljanju privredne djelatnosti povređuje poslovna tajna;
b) koje u obavljanju privredne djelatnosti koristi usluge kojima se povređuje poslovna tajna;
c) koje u obavljanju privredne djelatnosti pruža usluge koje se koriste u aktivnostima kojima se povređuje poslovna tajna;
d) koje je od lica iz tač. a), b) ili c) ovog stava navedeno kao lice uključeno u proizvodnju ili distribuciju robe ili pružanje usluga kojima se povređuje poslovna tajna.
(3) Pod informacijama iz stava (1) ovog člana smatraju se naročito:
a) podaci o proizvođačima, distributerima, dobavljačima i drugim licima koja su bila uključena u proizvodnju ili distribuciju robe ili pružanje usluga, kao i o prodavačima kojima je roba namijenjena;
b) podaci o količinama proizvedene, isporučene ili naručene robe ili usluga, kao i o cijenama naplaćenim za tu robu ili usluge.
(4) Ako lica iz st. (1) i (2) ovog člana iz opravdanih razloga ne postupe po nalogu suda i ne pruže tražene informacije ili ne predaju dokumente, neće odgovarati za štetu koja na taj način nastane.
(5) Propisi kojima se uređuje način korištenja povjerljivih podataka u građanskim i krivičnim postupcima, propisi kojima se uređuje odgovornost za zloupotrebu prava na dobivanje informacija, kao i propisi kojima se uređuje zaštita ličnih podataka, primjenjuju se na obavezu pružanja informacija u skladu s odredbama ovog člana.
Član 18.
(Dostavljanje)
(1) Podnesci i odluke u sudskom postupku koje se odnose na nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne ne dostavljaju se putem oglasne table.
(2) Sud će u slučaju neuspješnog dostavljanja pozvati stranku putem oglasne table da u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva neposredno u sudu preuzme podnesak ili odluku.
(3) Ako u roku iz stava (2) ovog člana stranka ne preuzme podnesak ili odluku, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno istekom osmog dana od dana objavljivanja poziva za preuzimanje podneska ili odluke na oglasnoj tabli suda.
Član 19.
(Izuzeci)
Odredbe ovog zakona o mjerama, pravnim sredstvima i postupcima ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima:
a) radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i obaviještenost, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i presudama Evropskog suda za ljudska prava, zakonima kojima se uređuje sloboda pristupa informacijama, kao i zakonima kojima se uređuju javno informiranje i mediji, a u skladu sa slobodom i vrstama medija, pod uslovom da je riječ o zaštiti općeg javnog interesa;
b) radi otkrivanja kažnjivih djela i drugih nezakonitih radnji, pod uslovom da je lice koje je pribavilo, koristilo ili otkrilo poslovnu tajnu djelovalo u svrhu zaštite javnog interesa;
c) radi otkrivanja poslovne tajne od strane zaposlenih njihovim predstavnicima u okviru zakonitog obavljanja dužnosti predstavnika, u skladu s posebnim propisima, pod uslovom da je otkrivanje poslovne tajne bilo neophodno za zakonito obavljanje dužnosti predstavnika;
d) s ciljem zaštite prava priznatih posebnim zakonom ili
e) u vezi s pružanjem pravne pomoći advokata i zastupnika u oblasti intelektualnog vlasništva u skladu s propisima kojima se uređuju oblast advokature i zastupanja u oblasti intelektualnog vlasništva.
Član 20.
(Očuvanje tajnosti u vezi sa sudskim postupkom)
(1) Stranke, njihovi advokati ili drugi zastupnici, sudski službenici, svjedoci, vještaci i druga lica koja učestvuju u sudskom postupku zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne ili koja imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio sudskog postupka, ne smiju koristiti ili otkriti poslovnu tajnu ili informaciju koja može predstavljati poslovnu tajnu koju je sud, na obrazložen zahtjev zainteresirane stranke, utvrdio kao povjerljivu i za koju su ta lica saznala zbog učestvovanja u sudskom postupku.
(2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su čuvati poslovnu tajnu i nakon okončanja sudskog postupka.
(3) Obaveza iz stava (2) ovog člana prestaje:
a) ako se pravosnažnom odlukom suda utvrdi da informacija koja može predstavljati poslovnu tajnu ne ispunjava uslove utvrđene u članu 3. stav (1) tačka a) ovog zakona ili
b) ako informacije koje čine poslovnu tajnu tokom vremena postanu općepoznate ili lako dostupne licima koja se uobičajeno bave tom vrstom informacija.
(4) Sud na obrazloženi zahtjev stranke može odrediti posebne mjere za očuvanje tajnosti poslovne tajne ili informacije koja može predstavljati poslovnu tajnu koja se koristi ili na koju se upućuje u toku sudskog postupka koji se odnosi na nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne.
(5) Mjere iz stava (4) ovog člana su:
a) isključenje javnosti iz cijelog sudskog postupka ili dijela postupka;
b) ograničenje broja lica koja imaju, u cjelini ili djelimično, pristup dokumentima koje su podnijele stranke u postupku ili treća lica, a koji sadrže poslovnu tajnu ili informaciju koja može predstavljati poslovnu tajnu. Sud će upozoriti lica kojima je dozvolio pristup dokumentima na obavezu čuvanja tajnosti podataka iz stava (1) ovog člana;
c) ograničenje broja lica koja prisustvuju ročištima na kojima bi se poslovna tajna ili informacija koja može predstavljati poslovnu tajnu mogla otkriti, kao i ograničenje pristupa zapisniku s tih ročišta;
d) zabrana da se sudska odluka, u kojoj odlomci koji sadrže poslovnu tajnu nisu uklonjeni ili učinjeni nečitljivim, učini dostupnom licima koja nisu lica iz tač. b) i c) ovog stava.
(6) Broj lica iz stava (5) tač. b) i c) ovog člana ne smije biti veći od broja koji je potreban da bi se osiguralo pravo stranke na stručnu pomoć i na pravično suđenje.
(7) Prilikom odlučivanja o mjerama iz stava (5) ovog člana i procjene njihove opravdanosti, sud uzima u obzir potrebu da se osigura pravo stranaka na stručnu pomoć i na pravično suđenje, opravdane interese stranaka i trećih lica, s obzirom na okolnosti slučaja, kao i vjerovatnoću nastanka štete za jednu od stranaka ili za treća lica, koja bi mogla nastati zbog određivanja ili neodređivanja tih mjera.
(8) Obrada ličnih podataka na osnovu mjera za očuvanje tajnosti iz ovog člana provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka.
Član 21.
(Prava stranih lica na zaštitu poslovne tajne)
(1) Strano fizičko ili pravno lice u pogledu zaštite poslovne tajne uživa ista prava kao i domaće fizičko ili pravno lice ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji se primjenjuju u BiH ili iz principa uzajamnosti.
(2) Postojanje uzajamnosti se pretpostavlja, a stranka koja tvrdi suprotno dužna je to dokazati.
DIO ČETVRTI - ODREDBE O PREKRŠAJIMA
Član 22.
(Prekršaji)
(1) Pravno lice koje, suprotno članu 5. ovog zakona, nezakonito pribavi, koristi ili otkrije poslovnu tajnu kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 30.000 KM.
(2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM.
(3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj preduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 10.000 KM.
(4) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 2.000 KM.
Član 23.
(Predmeti izvršenja prekršaja)
Predmeti izvršenja prekršaja iz člana 22. ovog zakona bit će oduzeti i uništeni, a predmeti koji su bili upotrijebljeni za izvršenje prekršaja iz člana 22. ovog zakona bit će oduzeti.
DIO PETI - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 24.
(Ograničenje u primjeni)
Odredbe ovog zakona neće se primjenjivati na poslovnu tajnu u dijelu u kojem su pretpostavke pravne zaštite i pravila postupka za zaštitu poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja izričito drugačije uređeni posebnim zakonom.
Član 25.
(Stupanje na snagu i primjena)
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a od tog datuma se istovremeno i primjenjuje, osim odredbe člana 19. tačka a), u dijelu koji se odnosi na primjenu propisa Evropske unije, koji se primjenjuje od dana pristupanja BiH Evropskoj uniji.
